Joomla ServiceBest Web HostingWeb Hosting

Članovi : 110533
Sadržaj : 8327
Broj pregleda : 6755388
Ko je na sajtu?
Imamo 33 gosta na mreži

POVRATAK TURAKA NA BALKAN


22.06.2010. / Akademediasrbija

ili, obnova otomanskog Balkana..
Vodeći srpski islamolog, profesor doktor Darko Tanasković izjavio je da treba biti zahvalan ministru spoljnih poslova Turske, Ahmetu Davutogluu, na kako je naglasio, neuobičajenoj otvorenosti, nedvosmislenosti i jasnoći s kojima je u Sarajevu obznanio i obrazložio neoosmanske pretenzije spoljne politike Turske.


- Neoosmanizam je, objektivno, uprkos svim mogućim prividima, konstanta spoljnopolitičkog nastupanja nasljednice Osmanskog carstva, jačao je paralelno s napuštanjem načela ataturkovske spoljne politike, a sada se vidimo, i javno zastupa - naglasio je Tanasković, reagujući na izjavu turskog šefa diplomatije da je cilj turske spoljne politike uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike.

Uvaženi srpski islamolog naglasio je da je riječ o promišljenoj strategiji koja se dosljedno i samouvjereno, korak po korak sprovodi, a koju je upravo ministar Davutoglu i teorijski cjelovito uobličio u svojoj knjizi "Strategijska dubina", izdanje 2001. godine. Ukoliko Turska, naglasio je Tanasković, stvarno želi da, kao balkanska i evropska država, svojim nemalim potencijalom konstruktivno doprinese stabilnosti i napretku našeg regiona, nije preporučljivo polaziti od predstave o osmanskom periodu kao zlatnom dobu Balkana i uspješnoj priči koju bi trebalo obnoviti, jer većina balkanskih naroda to razdoblje sasvim drugačije doživljava.

Izvršni sekretar SNSD, Rajko Vasić, izjavio je da Turska sada, pošto bezuspješno pokušava da uđe u EU, gdje je klasična zapadna hrišćanska Evropa ne prihvata, nastoji da tu novu situaciju, kada je i Balkan pod upitnikom za ulazak u EU, nastoji da iskoristi svoj uticaj da, po drugi put u istoriji, uvodi islam u Evropu.

- Turska bi, kao nasljednica te zloćudne imperije, trebalo da se izvini narodima Balkana, nacijama i vjerama, jer je toliko zla nanijela ovdje da može da se predstavlja samo kao prijatelj i da 100 kilometara nosi pruženu ruku - rekao je Vasić, reagujući na izjavu ministra spoljnih poslova Turske, Ahmeta Davutoglua, da je cilj turske spoljne politike uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike, i da je Turska odgovorna za BiH.

Vasić je rekao da neboluze o njenoj revitalizaciji otomanskog Balkana i uopšte pominjanje te riječi izaziva zastražujuće asocijacije, jer narodi na ovim prostorima nisu zaboravili šta je otomanska imperija radila u, kako je naveo, krvi, pljački i pokoravanju.

Stav Ahmeta Davutoglua samo je jedan dio nastupa Turske prema Evropi, čime se ogolio njen cilj u EU, a to je gospodaranje nad cijelom jugoistočnom Evropom, maltene do Beča, ocijenio je u izjavi vojno-politički analitičar, Gostimir Popović.

- U svemu tome centralno mjesto ima Sarajevo, preko kojeg Turska želi da ostvari dominantan uticaj na Muslimane Jugoistočne Evrope, da oni budu vodeći narod u cijelom regionu, a za početak u BiH, kao što je to bilo u 16, 17. i 18. vijeku - rekao je Popović.

On je naglasio da najava renesanse otomanske imperije i otomanske logike predstavlja veoma veliku opasnost za cijelu Evropu, a da je najdirektnija opasnost za Srbe i srpski narod u regionu, jer je osnovi cilj potčiniti ih, staviti u svoju službu ono što ostane, i na taj način stvoriti platformu za dalji nastup prema Evropi.

- U Sarajevu i Bošnjacima u BiH imaju perfektnog izvršioca, što znači da je Republici Srpskoj i srpskom narodu potreban veoma visok nivo opreza i predviđanja događaja, da ne bi bili zatečeni i dovedeni pred svršen čin - rekao je Popović.

NAGRADIĆ: Ovo je ipak 21. vek

Potpredsjednik Partije demokratskog progresa, Slobodan Nagradić, izjavio je da za njega nije iznenađujuća izjava Ahmeta Davutouglua da je cilj turske spoljne politike uspon otomanskog Balkana, Turska unazad nekoliko godina ne skriva određene političke ambicije, a to je da bude priznata regionalna sila i da ima uticaj na Balkanu, a ne samo u Aziji. On je dodao da je ministar Turske zaboravio da je ovo 21. vijek, a ne 15., kada je većina balkanskih država padala pred najezdom otomanske imperije.

- Danas postoji jasna svijest o evropskom identitetu većine balkanskih naroda i država, a on je nešto potpuno drugo od azijskog identiteta kome Turska pripada i u kojem će ostati, bez obzira koliko se trudila da ga promijeni - ocijenio je Nagradić.

Bez obzira što je ovo samo najava nekih ambicija da se točak istorije vrati unazad nekoliko vijekova, rekao je Nagradić, ipak ih ne treba ignorisati, već uzeti sasvim ozbiljno i tražiti rješenja koja bi takve projekte u startu osujetila.

Tako je govorio Davutoglu

Ahmet Davutoglu je rekao da u Turskoj ima više Bošnjaka nego u Bosni, Albanaca više nego u Albaniji, Čečena i Abhaza više nego u Čečeniji i Abhaziji, zato što je to, kako je rekao, otomansko nasljeđe.

- Mi želimo novi balkanski region utemeljen na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuzavisnosti i saradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan. Otomanski vijekovi Balkana su uspješna priča, a sada je treba obnoviti - rekao je Davutoglu prilikom nedavnog boravka u Sarajevu na otvaranju konferencije pod nazivom "Osmansko nasljeđe i muslimanske zajednice Balkana danas".




Podelite ovaj članak
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP