Joomla ServiceBest Web HostingWeb Hosting

Članovi : 57590
Sadržaj : 8326
Broj pregleda : 6334557
Ko je na sajtu?
Imamo 73 gosta na mreži

SAMO JE JEDAN RED MALTEŠKIH VITEZOVA


02.09.2013. / ree-Akademediasrbija
Suzana Kapetanović

U cijeloj Crnoj Gori samo dva viteza....

U svijetu postoje različiti redovi, ali suvereni Red malteških vitezova je jedinstven i traje od polovine 11. vijeka do danas. U Crnoj Gori ima samo dva člana, a to smo princ Nikola Petrović i ja.

 Ljudi koji se ovih dana pominju u medijima kao neki osnivači Reda mogu samo pripadati paralelnom redu, a ne ovom autentičnom, koji je u februaru u crkvi Svetog Petra obilježio 900 godina postojanja, kaže dr Antun Sbutega, vitez Malteškog reda. Priče da bi ikona Filermosa mogla napustiti Crnu Goru dr Sbutega odbacuje i naglašava da Malteški vitezovi smatraju da je ona voljom Bogorodice stigla u Crnu Goru i da joj je tu mjesto.

U Crnoj Gori se ne osniva Red malteških vitezova, odnosno nikakva njegova podružnica, kako su ovih dana javili mediji. Svako može da osnuje neki red kao nevladinu organizaciju, ali to nema nikakve veze sa autentičnim Redom malteških vitezova, čiji smo jedini članovi iz Crne Gore princ Nikola Petrović i ja, kazao je za Portal Analitika dr Antun Sbutega, vitez Malteškog reda i bivši ambasador Crne Gore u Vatikanu.
Komentarišući informaciju da će “u septembru biti formiran red Malteških vitezova, koji će okupiti desetak uglednih članova koji će postati malteški vitezovi”, Sbutega ističe da u svijetu postoje različiti redovi, ali da je samo jedan suvereni Malteški red, a on u Crnoj Gori ima samo dva člana - Antuna Sbutegu i princa Nikolu Petrovića.

- Svako može da registruje red kao NVO, ali autentični Red malteških vitezova je poseban i ima kontinuitet od polovine 11. vijeka do danas. Riječ je o specifičnoj međunarodnoj organizaciji, jedinoj državi na svijetu koja nema svoju teritoriju, ali održava diplomatske odnose sa 105 država, između ostalih i sa Crnom Gorom. Malteški red je religiozni katolički red i njegovi članovi, bilo da se radi o vitezovima ili damama, a ima ih oko 13 hiljada u čitavom svijetu, mogu biti isključivo katolici. Jedini izuzetak su članovi nekih dinastija, kao što je dinastija Petrović, i oni mogu biti drugih hrišćanskih vjeroispovjesti.Tako je princ Nikola Petrović postao član Reda, objašnjava Sbutega za Portal Analitika.

On napominje da je Malteški red kome pripada priznat od pape Paskvala II i u februaru je obilježeno 900 godina njegovog trajanja. „Na proslavi upriličenoj tim povodom u crkvi Svetog Petra bili smo kao predstavnici Crne Gore princ Nikola Petrović i ja. Ljudi koji se ovih dana pominju u medijima mogu samo pripadati nekom paralelnom redu, a ne autentičnom“, naglašava Sbutega.

ANALITIKA: Veze Malteškog reda i Crne Gore su zaista duge; član je bio i pomorski kapetan Petar Želalić iz Bijele...
SBUTEGA: Tako je, prema izvorima iz arhiva prvi član je bio Želalić; njegovo članstvo u Malteškom redu je bilo nagrada za podvig. Zarobio je najveći turski ratni brod, na kome je bio sužanj. Organizovao je pobunu, uspio da dovede brod na Maltu i tako postao član Malteškog reda. Nakon Želalića, moj pokojni brat Branko i ja postali smo prvi članovi Reda, poslije više od 240 godina. Potom je član postao i princ Nikola Petrović.

ANALITIKA: Ovih dana se moglo čuti da se „malteški vitezovi približavaju ikoni Filermosi“, da nisu zadovoljni njenom prezentacijom, što bi moglo uticati da čudotvorna ikona ode na „novo putovanje“...
SBUTEGA: Ima tu mnogo mistifikacije i netačnih informacija. Trudio sam se da približim priču o ikoni i zato su u saradnji sa RTCG snimljena dva filma o Malteškom redu i Filermosi. Napisao sam i knjigu o Filermosi na italijanskom i naslovio je „Ikona vitezova“. Knjiga bi ovdje trebalo da se je pojavi u izdanju Narodnog muzeja.
Ikona je od 2002. godine predstavljena u Muzeju na Cetinju, u Plavoj kapeli, i tada sam organizovao prvu posjetu članova Reda, koji su bili zadovoljni načinom na koji je predstavljena. Činjenica je da se mnogo ikona po svijetu nalazi u muzejima, ali i da vrijednost ove ikone nije samo umjetnička, već, prije svega, duhovna. To je vrlo stara slika, izuzetno bogate istorije, ona je zaštitnik Malteškog reda. Kada se 2004. godine Veliki meštar Reda prvi put poslije 1798. godine sreo sa ikonom, izražena je želja da ikona zbog njene duhovne vrijednosti bude izložena u nekom sakralnom objektu, kako bi se organizovalo hodočašće. Od tada se govorilo o više projekata prezentacije ikone, ali još nije došlo do realizacije.
ANALITIKA: Vi kažete da bez obzira na to nema bojazni da će Filermosa napustiti Crnu Goru...
SBUTEGA: Nemaju u Malteškom redu pretenzija da uzmu ikonu, jer smatraju da je tu došla voljom Bogorodice. Mogu vam reći da sam u razgovorima sa rukovodstvom Malteškog reda čuo razmišljanje da kada bi Filermosa došla u Rim da bi se nekako izgubila među toliko ikona. Ovdje ona ima jednu posebnu vrijednost. Što se tiče valorizacije, u toku je projekat da se adaptira dio pećine na Cetinju i Malteški vitezovi smatraju da je na Crnoj Gori da odluči gdje će ona biti prezentirana. Dakle, niko nigdje ne nosi ikonu - ona je tu u Crnoj Gori.

ANALITIKA: Da se osvrnemo na Vaš diplomatski angažman. Bili ste ambasador Crne Gore u Vatikanu i za vrijeme Vašeg mandata potpisan je Temeljni ugovor, odnosno Konkordat, između Crne Gore i Svete stolice. I danas se mogu čuti različiti komentari na potpisivanje Ugovora, između ostalih i onaj da je Katolička crkva time stekla povlašćen položaj...
SBUTEGA: Nisam ja odlučivao hoće li se potpisati Ugovor, o tome je odlučivala Vlada Crne Gore, a sa druge strane Sveta stolica. Znam dobro tu problematiku, pratio sam reakcije, i mislim da, ko god je pročitao tekst Temeljnog ugovora, može jasno vidjeti da se Katoličkoj crkvi ne daju privilegije, već se određuju prava i obaveze.

Priče koje se i danas mogu čuti da je potpisan prvo ugovor sa katoličkom crkvom, a nije se počelo sa pravoslavnom, mogu objasniti time što ovdje postoje dvije pravoslavne crkve, a njihovi odnosi nisu srdačni. Država - i da je željela da ugovorno rješi status sa pravoslavnim crkvama - činjenica je da bi se to odužilo, bog zna koliko. Drugo, ovo jeste prvi Ugovor, ali nije jedini, jer su, na istim principima, potpisani ugovori sa Jevrejskom zajednicom i Islamskom zajednicom. Ostaju još dvije pravoslavne crkve i postoji dobra volja države da potpiše ugovore na istim principima, koji su danas standard u svijetu, sa pravoslavnim crkvama.

ANALITIKA: Kada se povukao papa Benedikt XVI kazali ste da će njegov pontifikat ostati upamćen kod nas jer je u to vrijeme potpisan Temeljni ugovor Crne Gore i Svete stolice. Danas je na tronu Svetog Petra papa Franjo. Može li se reći da je on donio izvjestan aggiornamento. Činjenica je da je brzo postao vrlo popularan i prihvaćen...
SBUTEGA: Svaki pontifikat je i kontinuitet i izvjesna promjena. Katolička crkva postoji dvije hiljade godina i ona počiva na istim principima i vrijednostima. Međutim, ono što se mijenja je način na koji se prenose poruke, kako se komunicira sa svijetom. Uostalom, da katolička crkva tokom svog trajanja nije uspjela da se transformiše ona bi nestala.

ANALITIKA: Ipak, i danas su arhivi Vatikana još uvijek tajna. U posljednje vrijeme se može pročitati da se njihova vrata polako otvaraju, da se skida veo sa vjekovnih tajni. Nema sumnje da se u arhivima Vatikana mnogo toga može naći i o Crnoj Gori...
SBUTEGA: Tajni vatikanski arhiv je jedan od najbogatijih arhiva svijeta. Mnogo je tu dokumenata koji su važni za istoriju brojnih država Evrope, Balkana, pa i Crne Gore. Njegov naziv tajni (segretus), na latinskom znači zapravo privatni, a ne tajni, nedostupan, jer je to bio privatni arhiv papa. Dokumenta su više od sto godina dostupna naučnicima, svima koji imaju kvalifikacije da istražuju arhivsku građu. U svim zemljama postoji period novije istorije za koji arhivi nisu otvoreni. Do sada su svi dokumenti dostupni do 1939. godine.

Inače, u Vatikanu se ne daje dozvola za istraživanje arhiva po godinama, već po pontifikatima. Godine 1939. počeo je pontifikat Pija XII i do te godine su dokumenti otvoreni. Nakon toga biće otvoren period pape Ivana XXIII. Čak su iz razdoblja Drugog svjetskog rata neki djelovi arhiva dostupni. Što se tiče Crne Gore, u Vatikanu se čuva bogata građa koja nikada nije sistematski istraživana. Dio dokumenata je objavljivan, ali ne od crnogorskih istraživača. Zalagao sam se da počnu sistematska istraživanja u arhivima Vatikana, inicirao realizaciju projekta u saradnji sa Istorijskim institutom Crne Gore... Međutim, nije bilo novca...

ANALITIKA: Da pomenemo Vašu knjigu „Pisma iz Italije“, koja je nedavno predstavljena. Sjećam se da ste ranije objavili i onu naslovljenu „Ljudi iz Boke“...
SBUTEGA: Pripadam onima koji slobodno vrijeme provode tako što pišu. Od knjiga koje  pišem ne zarađuje se novac, ne dobijaju nagrade i ne stiče slava, ali ja pišem. Ima tu stručnih knjiga jer sam doktor ekonomije, ali i onoga što me interesuje, što izučavam u slobodno vrijeme.

Objavio sam Istoriju Crne Gore na italijanskom jeziku, a knjiga „Ljudi iz Boke“ je obuhvatila biografije značajnih ličnosti koje su ostavili pečat u dugoj istoriji ovog kraja. Tu otvaram priču sa legendarnom Teutom, a završavam sa mojim bratom Brankom, kao svjedokom jednog vremena. Ne sa Brankom zato što je bio moj brat, već što nije bio pasivni posmatrač povijesnih zbivanja, nego njihov protagonista.

/ Portal Analitika /


 


Podelite ovaj članak
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP